Tijekom pohađanja osnovne i srednje škole vjerojatno ste već razvili svoju tehniku učenja koja Vam je omogućila da uspješno savladate nastavno gradivo i na kraju, da postanete student/ica.

Nastava na fakultetu je koncipirana nešto drugačije i puno je zahtjevnija od one u školi što je velika promjena za svakog studenta. Zbog toga je ponekad potrebno prilagoditi ili promijeniti način učenja.

Ne postoji neki univerzalni stil učenja koji je primjenjiv na sve ljude. Svaka bi osoba trebala sama prepoznati koji je najefektivniji način učenja za nju. Ovdje su neki faktori koje treba uzeti u obzir:

Organizacija vremena

Prije nego što počnete učiti, dobro je napraviti raspored vremena, tj. raspored aktivnosti koji obuhvaća učenje, ali i zabavu te sve Vaše ostale obaveze. Odredite si točno koliko čega imate naučiti, te koliko vremena imate na raspolaganju.

Najbolje je učiti redovito. Ukoliko ste „kampanjac“ u učenju i Vama je potreban određeni raspored. Knjigu od 500 stranica nije moguće naučiti u 2 dana, a i svakako je loše da se nekoliko dana prije ispita zatvorite u sobu i učite bez pauza.

Nastojte učiti od 20 do 30 minuta, nakon toga obavezno napravite pauzu od 5 do 10 minuta kako bi Vam se naučeno gradivo „posložilo“, a i kako bi se odmorili prije daljnjeg učenja. Nakon 2 sata učenja, uzmite pauzu od pola sata. Stanke su izuzetno važne u procesu učenja te ih se trebate pridržavati.

Prilikom organizacije vremena nemojte zaboraviti ostaviti i dovoljno vremena za ponavljanje gradiva.

PLAN UČENJA

 Na početku akademske godine dobili ste popis literature za ispite i kolokvije. Sigurno Vam se zavrti u glavi svaki put kada se sjetite knjiga i skipti od 1500 stranica koje morate naučiti. No nemojte da Vas to obeshrabri već na početku. Sve je izvedivo uz dobro postavljen plan!

• Raspored ispitnih rokova- provjerite termine ispitnih rokova za pojedine kolegije. To Vam može biti određeni okvir za organiziranje učenja- najprije učite ispite čiji rokovi su bliži. Isto tako, znajući termin ispita lakše ćete izračunati koliko vremena imate na raspolaganju za učenje.
• Raspored nastave- provjerite trajanje pojedinih kolegija. Obično kolegije koji Vam ranije završavaju možete i ranije polagati.
• Kolokviji- neki kolegiji zahtjevaju polaganje kolokvija. Učenje za kolokvije potiče Vas da učite redovito i daje Vam mogućnost da ranije položite pojedine kolegije. Oni su također dobar primjer kako raspodijeliti gradivo na manje cjeline. Gradivo za kolegije koji nemaju mogućnosti polaganja kolokvija možete sami raspodijeliti na cjeline i odrediti si vremenski rok za svaku cjelinu.

Ometajući faktori

Najbolje je učiti u tišini dakle, bez glazbe, televizora i sl. Međutim, glazba ponekad pomaže posebno kada u pozadini postoje ometajući zvukovi (npr. građevinski radovi, prometna buka, pričanje ukućana, TV iz druge sobe i sl.) U tom slučaju najviše pomaže instrumentalna glazba, jer tekst može smanjiti koncentraciju.

Ukoliko prostor u kojem učite koristi više osoba, pokušajte dogovoriti s njima vrijeme u kojem bi mogli biti sami tako da Vas ne ometaju.

Prostor za učenje ne smije sadržavati stvari koje bi Vam mogle odvlačiti pozornost (TV, časopise, igrice,…) odnosno, TV, kompjuter, mobitel i sl. trebaju biti isključeni.

Nemojte jesti za vrijeme učenja jer to ometa pozornost! Ukoliko ste gladni radije napravite pauzu za obrok i nakon toga nastavite s učenjem.

Aktivno učenje

Potrudite se da za vrijeme učenja zaista mislite na ono što učite! Ako se koncentrirate na gradivo, brže ćete ga zapamtiti i samim time ćete prije biti gotovi s učenjem i imat ćete više vremena za druge aktivnosti.

Izbjegavajte učiti napamet, jer je puno teže a i brzo ćete zaboraviti gradivo što ste učili te ćete ga opet morati učiti kada Vam bude trebalo.

• ponekad je dobro učiti zajedno s nekim- kroz međusobno ispitivanje i razjašnjavanje nejasnog gradiva povećava se motivacija za učenjem, a ujedno se provjerava i ponavlja ono što ste naučili; važno je pronaći osobu koja ima sličan stil učenja kao i Vi
• radite svoje bilješke na satu koje će Vam olakšati učenje kod kuće
• označavajte gradivo flomasterima, markerima i papirićima u različitim bojama.Podcrtano gradivo i natuknice pomažu prilikom ponavljanja jer Vas podsjećaju na bitne dijelove gradiva
• koristite već provjerene tehnike učenja kao što su mentalne mape ili lente vremena
• iskoristite sve izvore informacija koji Vam mogu olakšati učenje- novine, televizija, Internet, knjižnica
• slušajte na nastavi. Što više toga zapamtite na nastavi, manje ćete morati učiti kod kuće
• pitajte profesora za pojašnjenje ukoliko Vam gradivo nije jasno (zato postoje konzultacije)

Nemojte odustati!

Ponekad možda stvarno nemate motivacije za učenje ili Vas možda muči neki problem. Tada ništa nećete postići ako sjedite za knjigom, a zapravo razmišljate o nečemu drugom. Ako se baš nikako ne možete usredotočiti na učenje, zabavite se nekom drugom aktivnošću- nazovite prijatelja/icu i sl. Kada završite s tim, pokušajte se ponovno vratiti učenju!

Dobra motivacija za učenje je i nagrada. Ponekad je lakše učiti ako znate da Vas nakon što položite neki ispit ili naučite određeno gradivo čeka nagrada (osim, naravno, dobrih ocjena). Nagradite se s npr. odlaskom u kupovinu, šetnjom s prijateljima i sl.

Mnogobrojne obveze na fakultetu i učenje ponekad mogu biti vrlo iscrpljujući i može Vam se činiti da ništa ne uspijevate. Osjećaj neuspjeha može Vam još više smanjiti motivaciju i koncentraciju. U takvim situacijama je najvažnija podrška od okoline (obitelj, prijatelji). Nemojte se sramiti potražiti njihovu pomoć, podršku ili savjet.

Za pomoć se možete obratiti i u Studentsko savjetovalište Nisi sam/a na broj telefona 099 694 56 72 ili na e-mail student@hrabritelefon.hr.