U Hrvatskom saboru o sigurnosti djece u svijetu medija i interneta
Objavljeno : 12.09.2014.

Na inicijativu pravobraniteljice za djecu i u povodu Dana sigurnijeg interneta tematsku sjednicu pod nazivom „Medijska pismenost za sigurnost djece u svijetu medija i interneta“ organizirali su Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora. Održana je 10. veljače 2014. u Maloj vijećnici Hrvatskoga sabora.

Dijete kao aktivni nositelj svojih prava

Uvodna izlaganja na tematskoj sjednici održali su pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, voditeljica odjela Političko izvještavanje i analize u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj Mirela Rašić te predstavnici Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), koje ostvaruje projekt razvoja medijske kulture „Djeca medija“ te predstavnici Osnovne škole Veliki Bukovec, nositeljice EU projekta „Sigurnost djece na internetu“ čiji je cilj razviti kurikulum o sigurnosti djece na internetu za osnovne škole u Hrvatskoj.

Polazeći od načela sudjelovanja (participacije) kao neizostavne sastavnice prava djeteta, naglašeno je kako dijete i u području medija treba biti subjekt – aktivni nositelj svojih prava. To znači da svakom djetetu treba omogućiti siguran pristup medijima te sadržajima važnim za njegovu dobrobit i razvoj, kao i stjecanje medijske pismenosti i razvoj medijske kulture na svim razinama odgoja i obrazovanja, posebice u obveznom školovanju.

Široka dostupnost interneta putem nove tehnologije daju dodatnu težinu ovim pitanjima jer je, uz izvanredne poticajne mogućnosti učenja i druženja, donijela nove rizike i opasnosti za djecu. Unatoč mnogim inicijativama na ovom području, u Hrvatskoj još nema jasne politike rješavanja ove problematike. Stoga je održana rasprava na zajedničkoj tematskoj sjednici saborskih odbora izrazito bitna za donošenje zaključaka koji će ubrzati korake u ostvarivanju prava djece u području medija.

Relevantni nalazi istraživanja Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba

Na sjednici su u uvodnim izlaganjima u više navrata spomenuti kao relevantni i nalazi istraživanja Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, provedenog u 2013. godini, o iskustvima i ponašanju djece na internetu i na društvenoj mreži Facebook.

Podsjetimo, u našem je istraživanju potvrđeno da postoji gotovo potpuna pokrivenost dječje populacije Facebook mrežom.

Naime, čak 93% djece ima otvoren Facebook profil, a njih 18% i više njih. Većina ispitane djece, njih 68%, otvorilo je svoj profil prije 13-te godine, koja je granična starost kada je dozvoljeno pristupanje ovoj društvenoj mreži. Također, prisutnost dječje populacije na Facebooku gotovo je neprekidna, jer 84% njih pregledava svoje profile i postavlja postove na mobitelu, kojeg uvijek nose sa sobom.

Svako peto dijete tako na Facebooku provodi i više od tri sata dnevno, a polovica ispitane djece pregledava svoje Facebook profile i za vrijeme nastave. Ipak, u 78% obitelji djeci nisu postavljena pravila o korištenju Facebooka. Tek 17% djece kaže da takva pravila u njihovoj obitelji postoje te da ih se ona i pridržavaju, a 5% djece priznaje da krše postavljena pravila. S porastom dobi djeteta, roditelji im postavljaju sve manje ograničenja vezana uz korištenje Facebooka, a upravo su djeca u dobi od 15 do 16 godina najugroženija skupina i za činjenje i za doživljavanje vršnjačkog nasilja.

Tako obiteljska pravila za korištenje Facebooka nema 93% djece koja čine nasilje putem Facebooka, kao i 88% djece koja nasilje na Facebooku i doživljavaju i čine. U ukupnom uzorku djece uključene u istraživanje njih 12,1% je doživjelo nasilje na Facebooku, a 9,6% njih ponašalo se nasilno. Analizom skupine djece koja su na bilo koji način uključena u nasilje na Facebooku dobiven je postotak od 44,4% njih koji doživljavaju nasilje, 29,7% koji se ponašaju nasilno te 25,9% djece koji i doživljavaju i čine nasilje na Facebooku.

O izloženosti djece nasilju na internetu i Facebooku

Za razliku od 70% svojih vršnjaka koji nikada ne bi prihvatili zahtjev za prijateljstvom od strane nepoznatih osoba, to čini svako drugo dijete uključeno u nasilje putem Facebooka. Djeca koja su uključena u nasilje putem Facebooka češće izjavljuju da bi bila spremna otići na susret s nepoznatom osobom koju su upoznali na Facebooku, čemu su najsklonija djeca koja nasilje i doživljavaju i čine.

Za razliku od 82% vršnjaka koji nisu uključeni u nasilje putem Facebooka takav susret neprihvatljivim smatra tek 73% djece koje nasilje doživljavaju, 66% djece koja čine nasilje i 50% djece koja nasilje i čine i doživljavaju. Pokazalo se da djeca koja su nasilje na Facebooku i čine i doživljavaju imaju najizraženije emocionalne i ponašajne poteškoće: narušenu sliku o sebi, sklonija su anksioznosti i depresivnosti te iskazuju više ljutnje i neprihvatljiviih ponašanja, čak i od djece koja su isključivo počinitelji nasilja putem Facebooka. Anksioznost i depresivnost kod djece koja istovremeno i čine i doživljavaju nasilje na Facebooku izraženija je nego kod one djece koja nasilje na Facebooku isključivo doživljavaju. Svako peto dijete izjavljuje da je nekoliko puta ili često primalo uvredljive poruke ili komentare putem Facebooka, svako drugo dijete je to doživjelo barem jedan put, a 9% djece priznaje da je to više puta činilo.

O svakom četvrtom djetetu su putem Facebooka širili laži, a sedam posto djece priznaje da je to i samo činilo. Da je na Facebooku namjerno blokiralo ili isključivalo drugu djecu iz neke grupe s ciljem da ih izolira, priznaje 13% djece. Njih je 3% otvorilo grupu na Facebooku s ciljem ismijavanja ili vrijeđanja druge djece. Prijetnje je putem Facebooka dobilo 15% djece, dok 7% djece priznaje da je prijetnje upućivalo drugoj djeci. Naše je istraživanje također pokazalo da djeca koja imaju manju kontrolu nad korištenjem interneta (primjerice, teže im je otići s interneta, češće razmišljaju o internetu kad nisu na njemu, više zanemaruju svoje obveze zbog interneta…) imaju lošiju sliku o sebi, tjeskobnija su, pokazuju više simptoma depresivnosti te su sklonija neprihvatljivom ponašanju. Jedno od desetero djece smatra da zbog interneta zanemaruje svoje svakodnevne obaveze. Istovremeno svako treće dijete misli da bi trebalo manje vremena provoditi na internetu.

Čak 23% djece, dakle skoro svako četvrto dijete uključeno u istraživanje nastavlja koristiti internet jednakom čestinom, unatoč namjeri da ga manje koriste.

Na internet 15% djece odlazi kad se osjećaju loše, 12% da bi pobjegli od tuge ili neugodnih osjećaja. Zbog prekomjernog korištenja interneta čak 9% djece ima osjećaj nedostatka sna, a 10% ih se osjeća nemirno i razdražljivo kada ne mogu otići na internet. Svako šesto dijete nastoji što brže riješiti domaću zadaću da bi moglo što brže na internet.

Provođenje slobodnog vremena na internetu

Većina djece na Facebooku ima između 300 i 500 prijatelja, a najčešće informacije koje objavljuju na svom profilu su privatne fotografije i poveznice na različite sadržaje. Čak 85% djece na svojim Facebook profilima dijeli puno ime i prezime, 36% e-mail adresu i 31% ime škole. U slučaju da ih nepoznata osoba pozove na sastanak putem Facebooka 18% djece navodi da bi možda pristalo. Unatoč tome, na pitanje kako bi najradije provodili svoje slobodno vrijeme samo 5% djece odgovara da bi ga htjelo provoditi na internetu, dok bi se ostalih 95% radije družilo s prijateljima ili se bavilo nekom slobodnom aktivnošću. U stvarnosti zapravo 26% djece svoje slobodno vrijeme najčešće provodi na internetu.

Hvala građanima

Od srca zahvaljujemo svim građanima koji su svojom donacijom podržali aktivnosti Hrabrog telefona