Hrabri telefon jučer je u suradnji s još 4 organizacije iz Rumunjske, Bugarske, Grčke i Mađarske, održao završnu konferenciju CARING projekta pod nazivom “Najbolje prakse i metode za prevenciju rodno uvjetovanog nasilja u školama”.

Neki od rezultata projekta:

• 445 educiranih učitelja i stručnih suradnika u srednjim školama
• 402 educiranih mladih lidera (učenici/e srednjih škola)
• 418 roditelja uključenih u projekt
• 398 predstavnika relevantnih institucija i tijela kojima je predstavljen projekt
• 32 osmišljene i provedene inicijative koje su uključivale brojne aktivnosti (intervjui, video materijali, murali, razne aktivnosti osvještavanja koje su uključivale sve učenike, izložbe, alait za lakšu prijavu nasilja u školama, kampanje na društvenim mrežama, događanja s predstavnicima lokalne zajednice, medijski istupi, podcastovi, edukativni materijali i dr.)

Konferencija je održana u hibridnom modelu u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu, a okupila je 70 stručnjaka/inja iz Hrvatske i inozemstva uživo i i virtualno.

Cilj konferencije je predstavljanje postignuća projekta te utjecaja dječjih inicijativa na lokalnu i širu zajednicu te poticanje na slične inicjative u školama diljem zemlje i regije.

Ključne teme ove konferencije bile su:

• Utjecaj dječjih inicijativa na prevenciju nasilja i promicanje rodne ravnopravnosti.
• Suradnja škola, stručnjaka i zajednica u stvaranju sigurnog okruženja za djecu.
• Najbolje prakse i metode za osnaživanje mladih kao pokretača promjena.

U okviru konferencije održana je panel rasprava koju su mederirala djeca pod nazivom “Mali koraci do značajnih promjena” i koja je potaknula brojna razmišljanja o najboljim pristupima prevenciji rodno uvjetovanog nasilja među djecom i mladima.

Panelisti/ce na konferenciji bili su:

• Hana Hrpka, predsjednica Hrabrog telefona
• Gordana Juran-Ratković, ravnateljica Srednje škole “Ivan Seljanec”, Križevci
• Ivana Šafran Tunjić, stručna suradnica u OŠ Miroslava Krleže, Zagreb
• Dimitrina Zaharieva, učiteljica iz Bugarske
• Alina Dumitru, pedagoginja i projektna menadžerica iz Rumunjske
• Luka Orejaš, učenik srednje škole „Ivan Seljanec“, Križevci

Učenici iz Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Grčke predstavili su rezultate svojih inicijativa provedenih u sklopu projekta CARING. U drugom dijelu konferencije predstavnica Europske komisije Lisa Collste, predstavila je EU Direktivu o nasilju nad ženama i nasilju u obitelji kroz prizmu dječjih prava, te su predstavljeni i primjeri i iskustva Grčke u prevenciji i suzbijanju rodno uvejtovanog nasilja.

Zaključci konferencije:

Sustavna podrška školama je ključna – rodno uvjetovano nasilje u školama zahtijeva koordinirani pristup obrazovnih institucija, socijalnih službi i pravosudnih tijela. Nužno je osigurati obuku nastavnika i jasne protokole za prepoznavanje i intervenciju u slučajevima nasilja.

Uloga učenika u prevenciji nasilja – aktivno sudjelovanje mladih u borbi protiv nasilja donosi konkretne pozitivne promjene u školskom okruženju. Njihove inicijative treba poticati kroz školske projekte i suradnju s organizacijama.

EU direktiva kao temelj za jačanje zaštite – usklađivanje nacionalnih politika s europskim smjernicama ključno je za osiguravanje pravne zaštite i učinkovitih sankcija za rodno uvjetovano nasilje.

Međunarodna iskustva kao inspiracija – iskustva drugih zemalja pokazuju da se slični izazovi pojavljuju svugdje, ali postoje i dobre prakse koje se mogu prilagoditi i primijeniti u lokalnom kontekstu.

Prevencija kroz edukaciju i podizanje svijesti – teme rodne ravnopravnosti i prevencije nasilja trebaju biti integrirane u školske kurikulume kako bi se dugoročno smanjila tolerancija prema nasilnom ponašanju.

Suradnja obrazovnog sustava i civilnog društva – nevladine organizacije i međunarodne institucije mogu pružiti značajnu podršku školama kroz edukativne materijale, radionice i pravnu pomoć.

Kontinuirano praćenje i evaluacija mjera – provedene mjere moraju se pratiti kroz jasne pokazatelje učinkovitosti kako bi se osigurao njihov stvarni učinak i omogućile daljnje prilagodbe.

Projekt Caring koji je trajao dvije godine, provodio se u 5 zemalja, a sufinancira ga Europska unija i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.