Udruga Hrabri telefon održala je međunarodnu konferenciju 17. svibnja u Kongresnom centru FORUM u Zagrebu. Konferencija je bila namijenjena odgojiteljima i stručnjacima koji rade u dječjim vrtićima, ali i drugim zainteresiranim stručnjacima uključenim u zaštitu djece od nasilja, a privukla je više od 200 stručnjaka iz cijele Republike Hrvatske. O načinima prevencije djece te ulogama institucija za zaštitu djece govorili su predstavnici Ureda Pravobraniteljice za djecu, Agencije za odgoj i obrazovanje, Ministarstva unutarnjih poslova, Županijskog suda u Zagrebu, Centra za socijalnu skrb Zagreb, predstavnici lokalnih zajednica, voditeljica organizacije FamilyLab Hrvatska te neprofitnih organizacija Udruge roditelja Korak po korak, Centra za podršku roditeljstvu „Rastimo zajedno“ i Hrabrog telefona te međunarodne gošće, predstavnice organizacija Save the Children iz Švedske, Empowering Children Foundation iz Poljske i Centra Dardedze iz Latvije. Konferenciju je vodila novinarka Ivana Radaljac Krušlin.
Premda je tjelesno kažnjavanje u Republici Hrvatskoj zabranjeno od 1999., rezultati istraživanja na 500 ispitanika kojeg je za Hrabri telefon u 2017. provela tvrtka Kantar Millward Brown pokazuju kako građani i dalje smatraju da je tjelesno kažnjavanje opravdano u nekim situacijama te imaju slabu svijest o zakonskoj zabrani tjelesnog kažnjavanja u Hrvatskoj. Stoga, glavni ciljevi konferencije bili su upoznati stručnjake koji rade s djecom s oblicima neprimjerenih odgojnih postupaka kao i s ulogom i načinima postupanja institucija za zaštitu djece u Republici Hrvatskoj. Uz to, jedan od ciljeva projekta unutar kojeg se konferencija održala je osnažiti ulogu stručnjaka koji rade s djecom predškolske dobi u prevenciji nasilja kroz rad s djecom i roditeljima.
„Roditelje treba inspirirati, poučiti kako i što možemo drugačije, kako mijenjati stare obrasce i metode i oblikovati neke nove načine odgoja djece. Puno je novih spoznaja o razvoju djece i o prirodi odnosa između djece i odraslih – spoznaja koje dolaze iz prakse i znanosti s kojima je važno upoznati stručnjake i roditelje.“, poručila je prof. psih. Dušanka Kosanović, obiteljska terapeutkinja. „Mislim također da je kultura dijaloga u našem javnom prostoru prilično niska. Verbalno nasilna ili manipulativna komunikacija koja se tolerira i na koju se ne reagira u društvu u velikoj mjeri oblikuje poruke koje primaju i tinejdžeri i djeca mlađa od njih – oni nas gledaju, upijaju i od nas uče što je prihvatljivo, a kada se to ponavlja to onda postaje normalno. Te poruke šaljemo kroz način na koji razgovaramo i postojimo u svojim obiteljima, kroz način našeg postojanja kao odgajatelji u vrtiću – kada smo pedagog ili psiholog. Djecu ne oblikuje samo ono što mi ostvarujemo dok radimo direktno s njima, (npr. dok govorimo) nego cijeli naš način postojanja. Važno je osvijestiti kvalitetu odnosa kao i atmosferu u kojoj živi obitelj, škola ili vrtić, naravno i cijelo društvo. Tu atmosferu stvaraju odrasli, a djeca i mladi nas zrcale.“, dodala je profesorica.
„Drago nam je što se ovako velik broj stručnjaka koji rade s djecom, i to s
djecom od najranijeg djetinjstva, odazvao na našu konferenciju. Kroz izlaganja i sudjelovanje stručnjaka moglo se zaključiti kako se o fizičkom kažnjavanju djece mora još puno govoriti,educirati stručnjake i širu javnost, podizati javnu svijest, ali i biti podrška kako stručnjacima u njihovom radu tako i roditeljima u odgoju djece.“ -rekla je Hana Hrpka, prof. predsjednica Hrabrog telefona.
Konferencija se održala u sklopu projekta Od politike do stvarnosti – promjena stavova i praksi od tjelesnog kažnjavanja do mjera za zaštitu djece. U sklopu projekta pokrenuta je i online platforma namijenjena edukaciji stručnjaka u području zaštite djece, s naglaskom na dječja prava, tjelesno kažnjavanje, zlostavljanje i zanemarivanje: https://sigurnodjetinjstvo.hr/, koja je predstavljena stručnjacima tijekom Konferencije.
Konferencija je sufinancirana sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske te Programa za prava, jednakost i građanstvo Europske unije i održana pod pokroviteljstvom Agencije za odgoj i obrazovanje.
Sufinancirano sredstvima Programa za prava, jednakost i građanstvo (2014 – 2020) Europske unije
Sufinancirano sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
JUST/2015/RDAP/AG/CORP/9175
Ovaj članak nastao je u okviru projekta „Od politike do stvarnosti – promjena stavova i praksi od tjelesnog kažnjavanja do mjera za zaštitu djece“ koji se provodi uz financijsku potporu Europske unije u okviru Programa za prava, jednakost i građanstvo (2014 – 2020). Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Hrabrog telefona i ni na koji način ne odražava stajališta Europske komisije.