Hrabri telefon provodi projekt CARING 2.0 u partnerstvu s organizacijama iz Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Grčke i s Kosova. Projekt se bavi složenim pitanjima vršnjačkog nasilja i rodno uvjetovanog nasilja u školama, a ono što ga razlikuje od mnogih sličnih inicijativa jest to da nastaje u suradnji s djecom i mladima. U središtu tog nastojanja su dječji savjetodavni odbori, upravljačka struktura osmišljena da se glas mladih i čuje i stvarno uzme u obzir.

Uloga dječjih savjetodavnih odbora

Pristup dječjoj participaciji u projektu CARING 2.0 temelji se na jasnom načelu: djeca imaju pravo sudjelovati u odlukama koje se njih tiču. To pravo zajamčeno je člankom 12. Konvencije UN-a o pravima djeteta, koji nalaže da se stavovima djece posveti dužna pozornost u svim pitanjima koja ih se tiču. Model Laure Lundy, koji se koristi kao okvir za dječju participaciju, taj zahtjev rastavlja na četiri elementa: djeci treba osigurati prostor za oblikovanje i izražavanje mišljenja, potom ih treba podržati da ga izreknu, to mišljenje mora doći do onih koji mogu djelovati na temelju njega i, konačno, mora se na odgovarajući način uzeti u obzir.

Dječji savjetodavni odbori su odgovor projekta na tu obvezu. Članovi odbora imaju ulogu savjetnika i savjetnica: testiraju materijale razvijene za djecu i mlade, daju povratne informacije o aktivnostima projekta, razvijaju vlastite inicijative i pridonose oblikovanju načina na koji se informacije prenose drugoj djeci. Participacija je dobrovoljna, svako dijete može je prekinuti u bilo kojem trenutku, a svi su procesi osmišljeni s posebnom pažnjom prema zaštiti djece i mladih.

Projekt CARING 2.0 ima jedan regionalni dječji savjetodavni odbor i pet nacionalnih dječjih savjetodavnih odbora.

Regionalni dječji savjetodavni odbor

Regionalni odbor okuplja mlade savjetnike i savjetnice u dobi od 12 do 16 godina, a osnovan je u srpnju 2025. godine. Regionalni odbor danas broji ukupno 22 člana i članica iz Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Grčke i s Kosova.

Regionalni odbor se sastaje svaki mjesec na Zoomu, a teme se mijenjaju kako projekt napreduje. Rani su sastanci bili posvećeni međusobnom upoznavanju, izgradnji grupnog povjerenja te usvajanju osnova dječje participacije i zaštite djece. Potom odbor prelazi na tematsku srž projekta: razumijevanje rodno uvjetovanog nasilja u kontekstu škole, ispitivanje kako ono izgleda u različitim zemljama te razvoj zajedničkih alata i zagovaračkih vještina. Kasniji sastanci usmjereni su na kreativnost i djelovanje – djeca stvaraju sadržaj o sigurnim školama, osmišljavaju i vrednuju vlastite inicijative te promišljaju o onome što su zajedno naučila i postigla.

Dio sastanaka regionalnog odbora održava se s nacionalnim odborima, okupljajući regionalne i nacionalne savjetnike/ce radi razmjene perspektiva.

Hrvatski dječji savjetodavni odbor

Hrvatska je jedna od pet zemalja u kojima se projekt provodi, uz Rumunjsku, Bugarsku, Grčku i Kosovo. Svaka zemlja ima vlastiti odbor koji se sastaje na nacionalnom jeziku i fokusira na lokalni kontekst, a povremeno se spaja s odborima iz preostalih zemalja i s regionalnim odborom koji djeluje na razini cijelog projekta.

Hrvatski odbor broji devet članova i članica koji pohađaju srednje škole iz različitih krajeva Hrvatske:

• Srednja škola Ivanec,
• Srednja škola “Ivan Seljanec” Križevci,
• Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola Bjelovar,
• Tehnička škola Ruđera Boškovića Vinkovci,
• Srednja škola Tina Ujevića Kutina,
• Srednja škola dr. Antuna Barca Crikvenica,
• Gimnazija Matije Antuna Reljkovića Vinkovci,
• Gimnazija Sesvete i
• Gimnazija Pula.

Dosadašnji rad odbora

Do sada su održana tri nacionalna sastanka. Prvim, u listopadu 2025., uspostavljeni su temelji: upoznavanje, grupne norme, dječja prava i zaštita, participacija. Drugi je sastanak, također u listopadu 2025., bio posvećen rodnim normama i rodno uvjetovanom nasilju, uz konkretne podatke iz istraživanja provedenih u okviru projekta CARING. Članovi i članice razgovarali su o tome kakve norme prepoznaju u vlastitim školama i zalagali se za više edukacije na razini škole kao odgovor na nasilje. Na trećem sastanku, u svibnju 2026., odbor je raspravljao o protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima. Radeći u skupinama, članovi su analizirali dijelove službenog dokumenta, predložili kako ga preoblikovati da bude razumljiviji djeci i dogovorili se da se rezultati predstave u obliku plakata.

Uz nacionalne, članovi i članice sudjeluju i na zajedničkim sastancima s regionalnim odborom i preostalim četirima nacionalnim odborima, koji se odvijaju na engleskom jeziku. Teme dosadašnjih zajedničkih sastanaka uključivale su smislenu participaciju, uzroke nasilja, djelovanje u svrhu suzbijanja nasilja, nastanak predrasuda te protokol o postupanju u slučaju nasilja u školama.

Iskustva članova i članica odbora

Ono što možda najbolje opisuje smisao ovog odbora su riječi njegovih članova i članica.

Jedna je članica opisala svoje iskustvo ovako:

„Na CARING sam se prijavila jer mi se tema činila zanimljivom, prijavila sam se s jednom prijateljicom, ali sam na kraju ja bila izabrana, što mi je zapravo jako drago. Sviđaju mi se teme koje obrađujemo, a posebno mi se sviđa kad u sastancima rješavamo kvizove. Ono što obrađujemo na sastancima nužno nam je i za život. Sve u svemu, sviđa mi se. Jedino više volim sastanke koje imamo samo mi iz Hrvatske jer sam opuštenija, ali ni ostali nisu loši.”

Druga se članica osvrnula na regionalne sastanke i proteklu godinu u cjelini:

„Jučer sam bila na zadnjem regionalnom odboru i svi smo se odlično proveli. Ova godina mi je bila puno zanimljivija zbog odbora i sprijateljila sam se s mnogo djece iz drugih država. Razgovori su bili vrlo zanimljivi i čak su mi malo otvorili oči na situaciju nasilja na drugim mjestima. Upoznala sam mnoge koji žele spriječiti nasilje u svojim školama i zajednicama, i to mi je pomoglo osvijestiti koliko toga zapravo ima, iako sam nešto znala i prije. Jedva čekam sljedeće polugodište da se opet uključim u njihove zanimljive razgovore i sastanke. Jako sam sretna zbog ove prilike, a sjajno sam se provela stvarajući igru i sklapajući prijateljstva s drugima u odboru.”

Iskustva članova odbora iz drugih zemalja projekta možete pogledati u videozapisu niže.

Što slijedi

Hrvatski odbor na pola je puta svog programa od jedanaest sastanaka. Predstoje još zajednički sastanci s regionalnim odborom i nastavak rada na inicijativama koje vode mladi u školama. Plakat o protokolu za postupanje u slučaju nasilja, nastao na prijedlog članova i članica, bit će jedan od prvih konkretnih rezultata. To je ujedno i dobar primjer onoga što se modelom odbora nastoji postići: djeca odlučuju kako se informacije trebaju prenositi.

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost Hrabrog telefona i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.