Vršnjačko nasilje poprima mnoge oblike, a prvenstveno ga dijelimo na fizičko i verbalno (Poliklinika za zaštitu djeve grada Zagreba, 2010). Fizičko nasilje može podrazumijevati udarce, ozljeđivanje, naguravanje, štipanje, pljuvanje,  ali i sputavanje drugog tjelesnim dodirom (Olweus, 1998) i oštećivanje žrtvine imovine. Verbalno nasilni učenici nastoje povrijediti, osramotiti  ili zastrašiti osobu riječima. Primjerice, žrtve mogu biti suočene s vrijeđanjem, izrugivanjem, zadirkivanjem ili stalnim prijetnjama. Verbalno nasilje može biti mnogo teže primijetiti, ali riječi nasilnika mogu ostaviti veće tragove od udaraca. Naime, dugoročno verbalno nasilje među vršnjacima često ostavlja veće posljedice za žrtvu od fizičkog  (Aluede, 2006). Budući da može biti vrlo kratko i teško uočljivo odraslima, a istovremeno može jako povrijediti žrtvu, verbalno nasilje je češće od njegovih fizičkih oblika.

Promatrajući obrasce vršnjačkog nasilja stručnjaci izdvajaju njegove četiri podvrste: relacijsko, seksualno, kulturalno i ekonomsko nasilništvo (Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, 2010). Pritom je važno napomenuti da u odnosu nasilnika (ili skupine nasilnika) i žrtve mogu biti prisutni elementi različitih oblika nasilja.

Negativni postupci nasilnika ponekad se mogu poduzeti i bez riječi ili tjelesnog dodira. Primjerice, nepristojnim kretnjama, odbijanjem da se udovolji željama druge osobe ili namjernim isključivanjem nekoga iz grupe (Olweus, 1998). Kod posljednjeg govorimo o relacijskom ii emocionalnom nasilju. O njemu govorimo kada nasilnik ili više njih nastoje isključiti žrtvu iz društva pokušajima da na različite načine uvjere svoje vršnjake da je odbace. Primjerice, to mogu postići odbijanjem komunikacije  s om osobom, izbjegavanjem uključivanja u grupne aktivnosti (npr. igre, druženja, pozivi na rođendane) te širenjem glasina i ogovaranjem (Crick i Nelson, 2002). Relacijsko nasilje može se odvijati u živo, ali u posljednje vrijeme sve je češća i uporaba internetskih društvenih mreža, blogova ili web stranica. Na taj način žrtva se sve više izolira iz društva i tone u usamljenost, što za dijete ili mladu osobu može biti vrlo teško.

O seksualnom nasilništvu govorimo kada su prisutni neželjeni fizički dodiri ili seksualne aktivnosti izmanipulirane lažima, prijetnjama, pritiskom, ali i kada se radi o različitim neverbalnim ponašanjima koja su neželjena i dovode do neugode žrtve. Primjerice, to mogu biti neželjeni komentari seksualnog sadržaja,  verbalni prijedlozi, govor tijela (npr. ograničavanje kretanja, stajanje preblizu ili nepristojne kretnje) i slično (Ženska soba, 2010).

Učenici ili skupine učenika koji iskazuju kulturalno nasilništvo izdvajaju određenu osobu zbog njene različitosti, primjerice na temelju njene nacionalnosti, religije ili rase. Nasilnik svoju ljutnju ponekad usmjerava na čitavu manjinsku skupinu ili obitelj žrtve. Posljednji oblik nasilja o kojem stručnjaci govore je ekonomsko nasilje, koje uključuje iznuđivanje novca ili stvari i krađu.

Fizičko nasilništvo je tek maleni dio slike vršnjačkog nasilja. Vršnjačko nasilje javlja se u brojnim oblicima od kojih je velik dio neizravan i teže primjetan. S druge strane, takvi oblici nasilja mogu ostaviti vrlo snažne posljedice na žrtvu. Iako se ponekad doživljavaju kao uobičajen dio odnosa među učenicima, važno je biti svjestan moguće težine uvreda, ogovaranja i isključivanja osobe iz grupe te činjenice da ova ponašanja, ukoliko se ponavljaju, vrlo lako mogu preći granicu vršnjačkog nasilja.  Neizravni oblici nasilja zahtijeva našu svjesnost  o njima i pažnju.

Doživljavate li vi neizravne oblike nasilja kao vršnjačko nasilje?